U Federaciji izvršeno 110 samoubojstava za osam mjeseci

Vijest o smrti Nikše Vuletića, direktora JP „Vjetrenica“, baš kao i Stojka Vučenovića, banjalučkog biznismena, šokirala je bh. javnost. Nažalost, obojica su tragično skončala svoje živote izvršivši suicid.

Tako se novinski stupci sve češće pune vijestima o samoubojstvima, a posljednje koje je zabilježeno dogodilo se u mjestu Bijela kod Konjica, gdje se u četvrtak, pucnjem iz vatrenog oružja, usmrtio Đemo K. (54).

Svako samoubojstvo je tragedija koja posebno pogađa obitelji, ali i zajednice. Nažalost, kada se ljudske tragedije pretvore u brojeve, stanje je mračno, piše avaz.

Povećan broj

Na području Federacije BiH, prema posljednjim podacima Federalne uprave policije (FUP), vlastiti život je, za osam mjeseci ove godine, oduzelo 110 osoba. Budući da je tijekom rujna najmanje pet osoba izvršilo suicid, brojka je još veća.

Dr. Elmir Šator, poznati mostarski neuropsihijatar i specijalista socijalne medicine, govoreći o ovoj temi, kaže kako gotovo uvijek u pozadini stoje socioekonomski razlozi i neko genetsko opterećenje

''Socijalna situacija u značajnoj mjeri diktira takve slučajeve, jer često se ljudi nađu u beznađu. Moja iskustva govore da ljudi sve češće žive preko granica svojih mogućnosti i zadužuju se, a onda kao posljedica toga često dolazi do suicida. Također, među razlozima mogu biti i sve češće bračne krize, jer divorcijalitet ima, zaista, visoku stopu i vrlo često nesretna osoba u toj priči počini samoubojstvo, a nerijetko i ubojstvo i samoubojstvo. Dakle, glavni element je jednim dijelim naslijeđe, a drugim socijalni trenucima, što se najčešće ispoljava depresivnom simptomatologijom.

Takva bolest može trajati kraće vrijeme, ali ne kraće od godinu, a može i više godina prije nego što dođe do te faze, jer odluka o samoubojstvu se ne donosi preko noći'', objašnjava dr. Šator.

Nekada je, ističe, vrlo teško dokučiti prave razloge, a, uz socijalne trenutke, nerijetko su okidači emocije izazvane gubitkom prisnih veza ili smrću bliskih osoba, a postoje i osobe, kako kaže, koje su toliko introvertne da jedno rade, a drugačije se ponašaju.

''Postoji nešto što mi zovemo tendenca ka samoubistvu, pa razmišljanje o njemu, što dovodi do stvaranja planova i, na kraju, realizacije, odnosno izvršenja samog čina, kao posljednje faze'', govori on.

86 muškaraca i 24 žene

Njegova iskustva, također, pokazuju da su u većini slučajeva počinitelji muškarci, a to potvrđuju i službene statistike.

''Muškarci rjeđe prijete time, ali, nažalost, češće to izvršavaju, a žene uvijek prijete, a rjeđe to čine. Kod žena se radi o fenomenu poznatom kao 'apel za pomoć''', kaže dr. Šator.

Prema spolnoj strukturi, od 110 slučajeva, samoubojstvo je počinilo 86 muškaraca i 24 žena. Najveći broj samoubojstava zabilježen je u Kantonu Sarajevo - 26, potom u Tuzlanskom kantonu - 24, dok je u Zeničko-dobojskom za broj manje. U ostalim kantonima je manje od 10 slučajeva, a najmanje ih je u Bosansko-podrinjskom i Posavskom kantonu, po jedno.

Po načinu izvršenja, najviše ih je počinjeno vješanjem, a potom hicem iz vatrenog oružja